Pravo na privremenu spriječenost za rad zbog njege užeg člana porodice (djece ili partnera) propisano je Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske, te je u Pravilniku o postupku utvrđivanja pripremene sprečenosti za rad, kao nižem podzakonskom aktu, takođe, uvrštena ova odredba.
Prema ovom Zakonu, pravo na njegu užeg člana porodice može se ostvariti u toku godine i to 15 kalendarskih dana po djetetu, ako je riječ o djeci do 15 godina starosti ili sedam dana za djecu, odnosno članove uže porodice koji su stariji od 15 godina. Dakle, broj dana se računa po djetetu, što znači da roditelj za svako dijete ima pravo na 15 dana ili sedam dana bolovanja. Primjera radi, jedan od roditelja koji imaju dvoje djece, ima pravo na 30 kalendarskih dana (računaju se i dani vikenda), oni sa više djece, imaju više i slično, a porodični doktor vodi evidenciju za koje dijete se uzima bolovanje.
Inače, članom uže porodice se smatraju i djeca i supružnici, a pravo se ostvaruje ukoliko je uži član porodice bolestan.
Pored ovog prava, omogućeno je i da roditelj/staratelj ima pravo na bolovanje ukoliko se dijete nalazi na bolničkom liječenju, pa sve dok traje to bolničko liječenje. Ovo pravo ima jedan od roditelja ili staratelja djeteta koji u bolnici boravi na preporuku ljekara koji je dijete uputio u bolnicu, u skladu sa važećim propisima. Napominjemo da ovo pravo imaju osiguranici čijem djetetu je odobreno bolničko liječenje u zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj, ali i izvan granica Srpske. Dakle, pored 15 kalendarskih dana, omogućeno je i ovo pravo na bolovanje za vrijeme trajanja bolničkog liječenja djeteta, za koje nema ograničenja, i u te dane se ne računa pomenutih 15 dana za njegu djeteta.
Napominjemo da roditelji u slučaju teškog zdravstvenog stanja djeteta do 18 godina života (maligne bolesti, zbog teškog oštećenja moždanih struktura ili drugog teškog pogoršanja zdravstvenog stanja djeteta) imaju pravo na bolovanje do četiri mjeseca u toku kalendarske godine. Ovo pravo se ostvaruje na prijedlog zdravstvene ustanove tercijarnog nivoa u kojoj se dijete liječi, a bolovanje otvara porodični doktor.
Кao što se vidi iz priloženog, postoji više osnova po kojem roditelj ima mogućnost da bude na bolovanju zbog njege djeteta.

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske dobio je pozitivno mišljenje za finansijske izvještaje, kao i za usklađenost aktivnosti, Glavne službe za reviziju javnog sektora za 2023. godinu.
Prema mišljenju revizora, finansijski izvještaji FZO RS istinito i objektivno prikazuju, u svim materijalnim aspektima, finansijsko stanje imovine i obaveza u skladu sa propisanim okvirom finansijskog izvještavanja za javni sektor. Takođe, sve finansijske transkacije FZO RS u prošloj godini, prema mišljenju revizora, prikazane su u svim materijalnim aspektima u skladu sa propisima kojima su regulisane. Ovo je, inače, već treći put zaredom da FZO RS dobija pozitivno mišljenje i za finansijske izvještaje i za usklađenost aktivnosti od Glavne službe za reviziju javnog sektora.
Revizori su u svom izvještaju konstatovali da hakerski napad koji se desio 31.12.2023. godine na Integrisani zdravstveni informacioni sistem (IZIS) nije imao uticaj na proces izrade finansijskih izvještaja, jer su svi finansijski podaci i informacije Fonda pohranjeni u Poslovnom informacionom sistemu (PIS) koji je poseban informacioni sistem.
U svom izvještaju, revizori su dali i četiri preporuke koje se odnose na finansijske izvještaje i dvije za usklađenost, uz konstataciju da su preporuke koje su dali za 2022. godinu u potpunosti sprovedene.
Glavna Služba za reviziju javnog sektora je u prošloj godini analizirala i postupke javnih nabavki Fonda. Revizorskim ispitivanjem bilo je obuhvaćeno više postupaka javnih nabavki koje je sproveo FZO RS u 2023. godini, te su revizori konstatovali da su svi postupci sprovedeni u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH i nisu dali nijednu primjedbu za ovaj segment u radu Fonda.
Takođe, analizirani su i prihodi i rashodi Fonda zdravstvenog osiguranja, te je navedeno da je u bilansu uspjeha za period od 1. januara do 31. decembra prošle godine iskazan pozitivan finansijski rezultat u iznosu od oko 11,2 miliona КM.

Upravni odbor Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske usvojio je novi Pravilnik o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad koji je pripreman zajedno sa doktorima koji propisuju ovo pravo, u cilju integrisanja najboljih rješenja iz prakse u regulativni okvir, kako bi se dodatno unaprijedila oblast bolovanja i sve eventualne zloupotrebe ovog prava svele na minimum.
Prvi put doktori zaposleni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i komisijama za ocjene bolovanja bili su članovi radne grupe koja je pripremala Pravilnik, što samo potvrđuje namjeru Fonda da u sva normativna rješenja uključuje i zdravstvene ustanove, kako bi partnerski unaprijedili primjenu ovog prava u praksi.
Tako je, između ostalog, novim pravilnikom jasno precizirano u kojim slučajevima porodični doktor može da sam propiše bolovanje, za bolovanja do 30 dana, a u kojim je neophodno mišljenje ljekara specijaliste odgovarajuće grane medicine iz zdravstvene ustanove koja ima ugovor sa FZO RS. Cilj ovih izmjena je preciznija odredba u pravilniku kako bi i porodičnim doktorima olakšali tumačenje propisa u praksi. Takođe, novim pravilnikom se preciznije definiše ostvarivanje prava na bolovanje za dijagnoze za koje je predviđena maksimalna dužina bolovanja u ukupnom trajanju od 28 dana. Naime, ukoliko osiguranik u periodu od šest mjeseci zbog ovih dijagnoza bude na bolovanju više od 45 dana, kod ponovnog otvaranja bolovanja potrebno je da porodični doktor osiguranika uputi na prvostepenu komisiju.
Isto tako, novi pravilnik definiše da ukoliko se ispostavi potreba za daljim liječenjem, po istoj dijagnozi, nakon šest dana od zaključivanja bolovanja, porodični doktor će osiguranika odmah uputiti na prvostepenu komisiju radi ocjene potrebe za ponovnom privremenom spriječenošću za rad. Isto tako, porodični doktori mogu da prekinu bolovanje i prije isteka roka koji je utvrdila prvostepena komisija ukoliko procijene da se zdravstveno stanje poboljšalo. To se, takođe, odnosi i na prvostepenu komisiju, koja isto može da prekine bolovanje i prije roka koji je predložio ljekar specijalista odgovorajuće grane medicine.
Pravilnik i dalje propisuje konkretne mehanizme kontrole bolovanja, poput vanredne ocjene koji imaju za cilj da spriječe pokušaj bilo kakve zloupotrebe ovog prava u praksi.
Osim toga i dalje ostaje obaveza koja je propisana Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju o javljanju porodičnom doktoru svakih 15 dana dok je osiguranik na bolovanju, izuzev bolničkog liječenja.  U slučaju da se osiguranik ne javi, porodični doktor daje ocjenu da je sposoban za rad.
Takođe, u novom pravilniku i dalje je ostala odredba da u cilju spriječavanja pogoršanja zdravstvenog stanja pacijenta, osiguranik za vrijeme bolovanja ne napušta mjesto prebivališta osim u slučaju posjete porodičnom doktoru ili zbog obavljanja dijagnostičkih pretraga na koje je upućen van mjesta prebivališta. Isto tako, osiguranik ima pravo na žalbu u slučaju da nije zadovoljan ocjenom prvostepene komisije koja je nadležna za propisivanje bolovanja dužih od 30 dana. Pored toga, ima i mogućnost prigovora na ocjenu porodičnog doktora kada je riječ o ocjeni bolovanja, i to u roku od 24 sata od date ocjene, i to nadležnoj prvostepenoj komisiji za ocjenu bolovanja.

Uvođenjem novih zdravstvenih usluga na primarni nivo zdravstvene zaštite, poput ultrazvuka, spirometrije i dermoskopije, učinjen je istorijski iskorak za porodičnu medicinu u Srpskoj, istakli su predstavnici Udruženja doktora porodične medicine i Aktiva direktora domova zdravlja na sastanku sa direktorom Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske Dejanom Кusturićem. Dakle, ove usluge moći će se raditi i u domovima zdravlja na teret Fonda, što do sada nije bio slučaj.
Oni su izrazili zadovoljstvo saradnjom sa Fondom i iskoracima koji su učinjeni u zdravstvenom sistemu zahvaljujući sprovedenim zajedničkim aktivnostima. Najbolji primjer za to je dopuna Cjenovnika zdravstvenih usluga FZO RS, kojim je, između ostalog, omogućeno da pomenute usluge mogu pružati i timovi porodične medicine ukoliko raspolažu stručnim kadrom. Naime, Upravni odbor Fonda nedavno je usvojio dopune Cjenovnika zdravstvenih usluga koje su rezultat saradnje za zdravstvenim ustanovama i uvažavanja njihovih prijedloga, a čija će primjena početi osam dana nakon objavljivanja u Službenom glasniku. ''I na ovom primjeru Fond je pokazao da uvažava mišljenje struke jer je većina naših sugestija po pitanju Cjenovnika uvažena'', rekao je Draško Кuprešak, predsjednik Udruženja doktora porodične medicine Republike Srpske i član Aktiva direktora. On je, takođe, istakao da su po prvi put doktori iz zdravstvenih ustanova bili članovi jedne radne grupe za izradu pravilnika, što je trenutno slučaj sa pravilnikom o bolovanjima. ''To je veoma važno za unapređenje našeg partnerskog odnosa ali i kako bi u konačnici došli zajednički do najboljeg mogućeg rješenja za pacijente, ali i za zdravstvene ustanove i za Fond'', dodao je Кuprešak. Direktor Fonda Dejan Кusturić je istakao da se  u Fondu zdravstvenog osiguranja hrabro upuštamo da uređujemo određene segmente zdravstvenog sistema. ''Prostor i osnovu za to smo stvorili zahvaljujući brojnim aktivnostima i unapređenjima koje smo postigli u sistemu zdravstvenog osiguranja proteklih godina. Na ovom se nećemo zaustaviti i ubuduće ćemo staviti fokus na sve naše akte, kako bi za pacijente obezbijedili što kvalitetniju i dostupniju zdravstvenu zaštitu, koju će ostvarivati na najlakši mogući način'', rekao je Кusturić, dodajući da će se nastaviti praksa Fonda da se u donošenju svih važnijih akata konsultuju i zdravstveni radnici.