Fond zdravstvenog osiguranja RS proteklih godina preduzeo je mnoge, efektne mjere u cilju borbe protiv malignih bolesti, kao što su, između ostalog, uvođenje i finansiranje inovativnih lijekova za naše osiguranike koji boluju od metastatskog melanoma, karcinoma pluća, kao i drugih savremenih terapija i procedura liječenja.

U povodu  4. februara, Svjetskog dana borbe protiv malignih bolesti, podsjećamo da Fond konstantno ukazuje na važnost da cjelokupno društvo učini sve što je u njegovoj moći kako bi se smanjio broj oboljelih od malignih bolesti, a u skladu sa mogućnostima, FZO RS nastoji da oboljelim omogući što efikasnije liječenje i kvalitetniji život.

U vezi s tim, napominjemo da su od prošle godine oboljelima od metastatskog melanoma, kao i karcinoma pluća, dostupna četiri nova inovativna lijeka, među kojima je i najsavremenija imunoonkološka terapija. Za otkriće ove terapije naučnici su čak prošle godine dobili i Nobelovu nagradu za medicinu, što je potvrda značaja i efikasnosti ove terapije, ali i potvrda da FZO svojim osiguranicima nastoji da obezbijedi najsavremenije terapije, u skladu sa svjetskom praksom i protokolima liječenja.

Podsjećamo i da su osiguranici koji boluju od malignih bolesti u potpunosti oslobođeni plaćanja participacije i njihovu zdavstvenu zaštitu u cjelosti finansira Fond, kako za osnovnu bolest, tako i kod liječenja svih njenih komplikacija. 

Fond nastoji da u skladu sa preporukama struke i potrebama osiguranika, ali i finansijskim mogućnostima,  na Listu citostatika konstatno uvrštava nove lijekove, tako da se trenutno na ovoj listi nalazi više od 100 lijekova koje Fond u potpunosti finansira za oboljele od malignih bolesti. Pored citostatika, o trošku Fonda osiguranicima su dostupni i brojni drugi lijekovi koji se nalaze na listama FZO.

Zdravstvenom sistemu Republike Srpske neophodni su dodatni izvori finansiranja, jer prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje dugoročno neće biti dovoljni da odgovore svim izazovima koja nam nameće savremena medicina. Potrebe za skupom dijagnostikom i inovativnim lijekovima su sve veće, a iziskuju ogromne, milionske  troškove, pa duguročno gledano, Fond sa ovim modelom finansiranja neće biti u mogućnosti da uskladi potrebe struke i osiguranika sa sredstvima sa kojim raspolaže.

Ovo je,  između ostalog, zaključeno na prvom zvaničnom sastanku između novog ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alena Šeranića i vršioca dužnosti direktora Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske Dejana Kusturića.

„Sve zemlje u regionu već godinama imaju dodatne izvore finansiranja, a osim toga, nastoje da za zdravstveni sistem obezbijede još novca tako što se bore da izdejstvuju dodatne namete na proizvode koji su štetni po zdravlje. To je put kojim bi trebao da ide zdravstveni sistem Republike Srpske i zato ćemo nastojati da se u ovoj godini  intezivnije borimo za dodatne izvore finansiranja “, istakao je ministar zdravlja Šeranić.

Koliko je to neophodno ukazuje i činjenica da konstantno rastu potrebe osiguranika za skupim lijekoima  koje zdravstveni budžeti mnogih razvijenih zemalja nisu u mogućnosti finansirati.

Fond zdravstvenog osiguranja RS u 2018. godini u vodećim printanim i elektronskim medijima pojavljivao ukupno  574 puta, a više od 85 odsto tekstova i priloga bilo je u afirmativnom kontekstu.

Takođe, od ukupno pojavljivanja Fonda u medijima, čak 221 put Fond se u medijima pojavio zbog tema koje su inicirane od strane naše institucije i o svim tim temama mediji su pozitivno izvještavali.

Najviše pažnje medija privukli  su sadržaji Fonda koji su se odnosili na proširenje prava iz zdravstvenog osiguranja kao i na pojednostavljene procedure.

Pohvalno je da je u prošloj godini Fond imao najviše gostovanja u emisijama u elektronskim medijima u odnosu na prethodne godine čime je Fond povećao svoje prisustvo u elektronskim medijima što je i jedan od ciljeva iz PR plana FZO RS. Takođe, odgovoreno je na 220 pitanja novinara, a na više od 90 odsto upita odgovoreno je istog dana.

Osim toga, FZO RS, odnosno Odjeljene za odnose sa javnošću u prošloj godini sprovelo i anketu sa novinarima koji najviše prate aktuelnosti u zdravstvenom sistemu i anketa je pokazala da je 75 odsto novinara koji su učestvovali u anketi „veoma zadovoljni“  radom Odjeljenja za odnose sa javnošću. Nijedan novinar nije naveo da je nezadovoljan radom ovog odjeljena. Ova anketa je, inače, imala za cilj da se stekne objektivna slika o radu kako Odjeljenja za odnose sa javnošću, ali i generalno Fonda zdravstvenog osiguranja RS koji kao javna institucija treba da bude transparentna prema svim svojim ciljnim javnostima, a posebno prema novinarima.

Produženu medicinsku rehabilitaciju od naredne godine nesmetano će, uz mnogo jednostavniju proceduru, moći da ostvaruju sva djeca do 18 godina, kojima je potrebna rehabilitacija, i to bez komisijskog odlučivanja i ograničavanja trajanja rehabilitacije.

Naime, Fond zdravstvenog osiguranja RS maksimalno je pojednostavio proceduru ostvarivanja prava na medicinsku rehabilitaciju za djecu koja imaju dijagnoze predviđene Pravilnikom Fonda, poput cerebralne paralize i drugih, kako bi se olakšalo i roditeljima i djeci da pravovremeno i na što brži i jednostavniji način ostvare ovo pravo. Od naredne godine djeci do 18 godina će se odobravati rehabilitacija samo na osnovu uputnice porodičnog doktora koja se izdaje na prijedlog specijaliste određene grane medicine. Dakle, neće biti potrebno da ljekarska komisija odobri rehabilitaciju, kao što je to sada slučaj. Takođe, neće se unaprijed ograničavati period trajanja rehabilitacije, zbog čega su često roditelji djece morali da podnose zahtjeve za produženje rehabilitacije, što je iziskivalo ponovno prikupljanje medicinske dokumentacije, dodatno vrijeme i sl.

Isto tako, u slučajevima posttraumatskih stanja, odnosno preloma kod djece omogućeno je da se djeci obezbijedi direktan pristup rehabilitaciji i nakon vanbolničkog zbrinjavanja.

Pored navedenog, izmjenama Pravilnika povećan je i broj dana predviđen za medicinsku rehabilitaciju za određene bolesti i stanja. Primjera radi, broj dana za rehabilitaciju neuroloških pacijenata povećan je sa 21 na 28 dana, kod plućnih pacijenata sa 14 na 21 dan, a kod paraplegije sa 21 na maksimalno 45 dana. Za stanja nakon povreda gornjih i donjih ekstremiteta, te stanja nakon operativnih zahvata koljena i ramena, u gotovo svim slučajevima je broj dana povećan za sedam dana, odnosno sa 14 na 21 dan.

Zahvaljujući saradnji Fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu i Društva psihologa Republike Srpske, od naredne godine biće obezbijeđena psihološka podrška i tretmani za roditelje ili staratelje djece koja su upućena na liječenje u inostranstvo.

Naime, danas su v.d. direktorica Fonda solidarnosti Jasminka Vučković i predsjednica Društva psihologa RS Dijana Đurić potpisale Protokol o saradnji kojim će se svim roditeljima, koji to žele, obezbijediti besplatni individualni psihološki tretmani na području cijele Republike Srpske, a provodiće ih diplomirani psiholozi.

Vučkovićeva je navela da će Fond solidarnosti sve roditelje, čija su djeca obavljala ili će obavljati dijagnostiku ili liječenje putem ovog fonda, obavještavati o ovoj mogućnosti.

''Ukoliko se ispostavi da im je potrebna psihološka podrška i ako roditelji pokažu interesovanje za ovaj vid pomoći, Društvo psihologa će im obezbijediti psihologa i tu uslugu će pružati besplatno. Ovakav vid psihološke podrške je od velikog značaja za roditelje koji, suočeni sa bolešću djeteta, prolaze sigurno kroz jedan od najtežih perioda života. Zbog toga im je potrebna pomoć da pronađu snagu i izdrže nedaće koje su ih zadesile, a kako bi svojim mališanima mogli pružiti ljubav i sigurnost koja im je najpotrebnija'', rekla je Vučkovićeva, zahvaljujući se Društvu psihologa RS na podršci koju će pružati roditeljima i radu ovog fonda.