Osigurana lica Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske ubuduće će jednostavnije ostvarivati pravo na liječenje i dijagnostiku u zdravstvenim ustanovama izvan Srpske, u situacijama kada su iscrpljene mogućnosti liječenja u našem zdravstvenom sistemu.

Naime, sutra počinje primjena novog Pravilnika o postupku odobravanja liječenja izvan Republike Srpske i načinu ostvarivanja zdravstvene zaštite u inostranstvu koji donosi nekoliko novina prvenstveno u cilju da se pojednostavi i preciznije definiše postupak ostvarivanja ovog značajnog prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Jedna od novina je ta da osiguranim licima kojima je odobreno liječenje izvan Srpske u buduće neće biti potrebna uputnica porodičnog doktora za zdravstvenu ustanovu u koju su upućeni, već je dovoljno samo rješenje Fonda. Takođe, pojednostavljene su i situacije kada osigurano lice kome je odobreno liječenje ne započne liječenje u roku od predviđenih šest mjeseci od dana izdavanja rješenja Fonda. Novi zahtjev za ponovno odlučivanje o istom liječenju osigurano lice može podnijeti stručnoj komisiji Fonda u roku od 30 dana od isteka prethodnog rješenja i u tom slučaju nije potrebno da se osigurano lice ponovo obraća konzilijumu zdravstvene ustanove tercijarnog nivoa. Ukoliko protekne i ovaj rok od 30 dana, potrebno je ponovo se obratiti konzilijumu zdravstvene ustanove tercijarnog nivoa u Republici Srpskoj.

Inače, osnovni uslov za upućivanje na liječenje izvan Srpske je i dalje da su iscrpljene sve mogućnosti liječenja i dijagnostike u našem zdravstvenom sistemu. Prema Pravilniku, upućivanje na liječenje izvan Srpske vršiće se na osnovu Liste oboljenja, stanja ili povreda za koje se može odobriti pružanje usluge liječenja i dijagnostičkog postupka izvan Republike Srpske i to na prijedlog konzilijuma zdravstvene ustanove tercijarnog nivoa (UKC RS). Međutim, propisano je i da se u određenim okolnostima osiguranom licu može odobriti liječenje izvan Srpske i za stanja ili oboljenja koja nisu propisana pomenutom listom. U tom slučaju konzilijum zdravstvene ustanove tercijarnog nivoa koji daje prijedlog treba da navede detaljno obrazloženje izuzetnih medicinskih ili drugih razloga zbog kojih je neophodno upućivanje na liječenje izvan naše Republike.

Kao i do sada, prioritet kod upućivanja na liječenje ili dijagnostički postupak izvan Republike Srpske imaju zdravstvene ustanove Republike Srbije sa kojima Fond ima zaključen ugovor. Kada su iscrpljene mogućnosti liječenja ili dijagnostike i u Republici Srpskoj i u Srbiji u ustanovama sa kojima FZO ima ugovor, osiguranom licu se može odobriti liječenje i dijagnostika u bilo kojoj drugoj zdravstvenoj ustanovi izvan Republike. U skladu sa Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju, novi pravilnik donio je ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, na prijedlog FZO RS.

Podsjećamo, kada su u pitanju djeca do 18 godina, njihovo liječenje ili dijagnostiku u inostranstvu finansira Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu, onda kada liječenje nije moguće u našim zdravstvenim ustanovama, niti u ustanovama izvan Srpske sa kojima FZO RS ima potpisane ugovore.

U cilju zaštite prava osiguranih lica i kako bi se spriječilo eventualno kršenje prava u praksi, Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske kontinuirano sprovodi kontrole u zdravstvenim ustanovama. Budući da je FZO RS institucija koja u ime osiguranih lica ugovara i finansira zdravstvenu zaštitu, cilj je da se obezbijedi dosljednja primjena prava iz zdravstvenog osiguranja, čemu kontrole Fonda i služe. Primjera radi, u ovoj godini FZO RS je sproveo više od 1200 kontrola, a pojedine su pokazale da neke zdravstvene ustanove ne postupaju u skladu sa propisima i uputstvima Fonda. Kontrole Fonda nisu ''pritisak na zdravstvene ustanove'', kako se to često navodi, već su mehanizam zaštite prava osiguranih lica. Dakle, kontrole su konkretni mehanizmi zahvaljujući kojima se, između ostalog, zdravstvene ustanove dodatno informišu o procedurama i postupku ostvarivanja prava, a sve u cilju da se eventualne zloupotrebe prava svedu na minimum. Prema tome, Fond prvenstveno sprovodi kontrole sa namjerom da se preventivno djeluje, da se preduprijede kršenja prava pacijenata i da se zdravstvenim ustanovama ukaže na uočene nepravilnosti i primjedbe osiguranika. Pored redovnih, planiranih kontrola, sprovode se i vanredne kontrole koje Fond vrši po prijavama osiguranih lica, poslodavaca ili kada se uoče određene nepravilnosti u dostavljenim fakturama i izvještajima o pruženim uslugama. Inače, kontrole u zdravstvenim ustanovama, privatnim i javnim sa kojima FZO RS ima potpisane ugovore, sprovode kontrolori Fonda u skladu sa Pravilnikom o postupku obavljanja kontrole izvršavanja zaključenih ugovora i postupku zaštite prava osiguranih lica. Uvažavajući zdravstvene ustanove i značaj partnerskog odnosa sa njima, napominjemo da je FZO RS prvenstveno servis osiguranih lica i naš prioritet je da građanima Republike Srpske obezbjeđujemo što dostupniju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu. Da bi to bilo moguće neophodno je da se kontroliše i upravlja svim troškovima, te da se svi u sistemu ponašaju odgovorno i racionalno prema sredstvima osiguranika. Tako se, primjera radi, u zdravstvenim ustanovama koje pružaju usluge primarne zdravstvene zaštite kontroliše naplaćivanje participacije, snabdjevenost ambulanti potrebnim lijekovima, propisivanje lijekova i medicinskih sredstava, zakazivanje MR i KT pregleda i dr. Takođe, veoma su česti i zahtjevi poslodavaca za kontrolom opravdanosti bolovanja radnika, te je i to čest razlog kontrola u domovima zdravlja.

Od 1. januara naredne godine u zdravstvenim ustanovama Republike Srpske zdravstvena zaštita će se isključivo ostvarivati na osnovu elektronske kartice osiguranika, te pozivamo građane koji još nisu preuzeli svoju elektronsku karticu da to učine do kraja ove godine. Dakle, više neće biti moguće bez elektronske zdravstvene kartice pristupiti elektronskom kartonu pacijenta niti u apoteci podići lijek na recept.

Isključivom upotrebom elektronske kartice eventualne greške i potencijalne zloupotrebe sistema neće biti moguće, jer se sada u praksi znaju dešavati greške usljed pogrešnog unošenja matičnog broja ili imena i prezimena osiguranika. Elektronska kartica upravo spriječava da se dešavaju ove greške, obezbjeđujući jedinstvenu identifikaciju korisnika, eliminiše potrebu za ručnim unošenjem podataka, a samom osiguraniku omogućava bolju kontrolu i zaštitu ličnih podataka.

Trenutno je u Republici Srpskoj aktivna 913.401 elektronska kartica, dok je ostalo još neuručenih elektronskih kartica, a najviše je slučajeva da su građani podnosili zahtjev za izradu elektronske kartice, ali nikada nisu došli da je preuzmu. Zato je jako važno da do kraja godine građani preuzmu svoju elektronsku karticu, kako bi početkom naredne  godine nesmetano mogli da ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu.

Podsjećamo i da elektronske zdravstvene kartice više nemaju rok važenja, a osigurana lica koja imaju kartice koje su ranije izrađene i na kojima je naznačen rok važenja, mogu da ih koriste i nakon isteka naznačenog roka, sve dok imaju utvrđen status osiguranog lica u obaveznom zdravstvenom osiguranju.

Napominjemo i da je našim aktima definisano da FZO RS snosi troškove izrade prve elektronske kartice, a u slučaju potrebe za izradom nove kartice usljed promjene ličnih podataka, gubitka ili oštećenja kartice i slično, te troškove treba da snosi osiguranik. Ovo Fond  još nije počeo da primjenjuje u praksi, i sve nove kartice koje su izrađene nakon gubljenja, oštećenja i slično do sada je finansirao FZO RS. Međutim, važno je da osiguranici čuvaju svoju elektronsku karticu koja je lični dokument kao i svaki drugi, jer su pojedini osiguranici do sada već i po četiri - pet puta gubili svoju elektronsku karticu. Napominjemo da će troškovi izdavanja kartice biti u visini stvarnih troškova izrade zdravstvene kartice, a o svim detaljima kada će FZO RS početi da naplaćuju drugu i svaku narednu elektronsku karticu, javnost ćemo pravovremeno informisati.

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske samo u posljednje tri godine je povećao izdvajanja za zdravstvenu zaštitu za 250 miliona KM, ali da bi se nastavio taj kontinuitet neohodni su i dodatni izvori finansiranja zdravstvenog sistema.

''Za primarnu i bolničku zdravstvenu zaštitu FZO RS je 2020. godine izdvojio oko 400 miliona KM, dok je ove godine taj iznos oko 650 miliona KM. Dakle, povećali smo izdvajanja za 250 miliona KM samo za tri godine. Međutim, mi dolazimo do 'zida' i pitanje je da li ćemo biti više u mogućnosti da povećavamo sredstva za zdravstvenu zaštitu. Stope doprinosa se ne povećavaju, plate značajnije ne rastu, tako da nemamo odakle da povećavamo izdvajanja, a istovremene potrebe su sve veće'', rekao je v.d. direktora FZO RS Dejan Kusturić gostujući u Jutarnjem programu RTRS-a.

On je naveo da su upravo u cilju objezbjeđivanja dodatnih sredstava za zdravstveni sistem, fondovi zdravstvenog osiguranja Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta nedavno podnijeli zajedničku inicijativu za ukidanje, smanjenje ili povrat PDV-a na lijekove i medicinska sredstva. Kusturić je izrazio nadu da će nadležne institucije, Savjet ministara BiH i Uprava za indirektno oporezivanje, ozbiljno da razmotre ovu važnu inicijativu i da će im ona biti prioritetna u odnosu na neke druge inicijative koje su ovih dana aktuelne u vezi sa PDV-om. ''Dvadeset  godina sam u finansijskom sektoru i volio bih da čujem opravdanje zbog čega eventualno ne može da se realizuje naša inicijativa. Nadam se da će, ipak, nadležni po ovom pitanju nešto uraditi i da će odlučiti da bar imamo diferencijalnu stopu'', istakao je Kusturić, dodajući da je stopa PDV-a u BiH ista za svu robu, i za lijekove, kao i za neke luksuzne proizvode. ''To nije slučaj u drugim zemljama regiona. Pri tome, stopa PDV-a je ujedno i najviša u BiH u odnosu na region'', rekao je direktor FZO RS. On je napomenuo da smanjenjem stope PDV-a na lijekove država neće biti ''oštećena'' jer će i Fond, kao i građani koji uštede na lijekovima, taj novac potrošiti na nešto drugo, za šta će platiti PDV.

„Cilj je da napravimo iskorak u primarnoj zdravstvenoj zaštititi, posebno kada je riječ o prevenciji. Naime, ulaganje u prevenciju znači ulaganje u zdravlje. Takođe, ukoliko se bavimo isključivo liječenjem neke bolesti, a ne prevencijom, to svakako više košta zdravstveni sistem, te je svima u interesu da fokus u primarnoj zdravstvenoj zaštiti bude na preventivi“, istakao je direktor Fonda zdravstvenog osiguranja Dejan Kusturić na sastanku sa predstavnicima zdravstvenih ustanova primarnog nivoa.

Na ovom sastanku na kojem su, između ostalih, učestvovali zamjenici direktora FZO RS Ranka Knežević i Aleksandar Sekulić razgovarano je i o planovima za narednu godinu, posebno kada je riječ o finansiranju primarne zdravstvene zaštite, budući da FZO RS iz godine u godine u skladu sa mogućnostima izdvaja više sredstava za ovaj vid zdravstvene zaštite. Uprkos finansijskim izazovima sa kojima se FZO RS kontinuirano suočava, Fond je i za narednu godinu planirao veći iznos sredstava za primarnu zdravstvenu zaštitu svjesni važnosti osnovnog stuba zdravstvenog sistema.

Međutim, za dodatno unapređenje razvoja primarne zdravstvene zaštite neophodna su sistemska rješenja i konkretnije uključivanje lokalnih zajednica u finansiranje domova zdravlja koji su i njihovi osnivači.

Predstavnici zdravstvenih ustanova primarnog nivosa su na sastanku, takođe, upoznati da FZO RS aktivno radi na izmjeni Cjenovnika zdravstvenih usluga koji je planiran da počne da se primjenjuje od početka naredne godine. Revidirani cjenovnik, kako su direktori upoznati na sastanku, ima za cilj da bolje uredi finansiranje usluga primarne zdravstvene zaštite kako bi se tačno znalo šta je pruženo pacijentu i to precizno evidentirano.

Učesnici sastanka su pozdravili praksu Fonda da sasluša mišljenje predstavnika zdravstvenih ustanova, jer, kako su istakli, samo kroz kvalitetnu komunikaciju i interakciju se  može doći do adekvatnih rješenja.

„Dolaskom sadašnjeg rukovodstva Fonda postignuta je finansijska stabilnost, posebno u kontekstu da sada sve zdravstvene ustanove na vrijeme i u skladu sa ugovorom dobijaju mjesečne tranše. To je dobar osnov za dalje građenje i unapređenje sistema. Međutim, da bi se dalje razvijali neophodna nam je podrška lokalne zajednice i drugih nadležnih isntitucija, ne samo Fonda, jer mi imamo odličan i održiv sistem, čak bolji od nekih zemalja u regionu u kojima se izdvaja mnogo više za zdravstvo. Zato je jako važno da primarna zdravstvena zaštita dobije sistemsku podršku “, istakao je direktor Doma zdravlja Čelinac Draško Kuprešak.