U okviru realizacije Programa rada, razvoja i organizacije integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS) u Republici Srpskoj, jedna od planiranih aktivnosti je i analiza primjene informaciono komunikacionih tehnologija (IKT) u zdravstvenom sistemu Republike Srpske. Cilj analize je pregled opremljenosti zdravstvenih ustanova i centralnih ustanova računarima, štampačima i komunikacionom opremom, programskim rješenjima i ljudskim resursima iz IKT oblasti.  Fond zdravstvenog osiguranja pripremio je Anketu o stanju i potrebama IT infrastrukture javnih zdravstvenih ustanova. Anketu i dokument Program rada, razvoja i organizacije integrisanog zdravstvenog informacionog sistema u RS ustanove mogu preuzeti na ovom linku u dijelu IZIS.
Svim javnim zdravstvenim ustanovama upućen je dopis u kojem je dato više detalja u vezi sa navedenim.

Pacijenti u Republici Srpskoj usluge konsultativno specijalističke zdravstvene zaštite (KSZ) mogu da koriste u zdravstvenoj ustanovi koju sami izaberu, što do ove godine nije bilo moguće.

Jedini uslov je da je riječ o javnoj ili privatnoj ustanovi koja ima potpisan ugovor sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS za pružanje KSZ usluga, te da osiguranik ima uputnicu porodičnog ljekara.

Takođe, pacijenti nisu ni geografski ograničeni u izboru ustanove, što znači da pacijent iz jedne opštine ili grada može usluge specijaliste da koristi i u zdravstvenoj ustanovi u drugom gradu ili opštini.

Direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS Darko Tomaš rekao je gostujući u emisiji ''Stav'' Televizije K3 da ima potpuno povjerenje u zdravstveni sistem Republike Srpske i ljude koji u njemu rade. Dodao je da pacijenti često nepotrebno teže ka tome da se liječe izvan granica RS iako potrebnu uslugu mogu dobiti kod nas. On je istakao da se svake godine u zdravstvenim ustanovama RS uvode nove usluge zahvaljujući ulaganju u opremu i edukaciju kadrova, što smanjuje potrebu upućivanja pacijenata na liječenje izvan RS.

''Nekada je van granica Srpske odlazilo i po 20.000 pacijenata godišenje, a sada je taj broj između 5.000 i 6.000 osiguranika. U ukupnim troškovima, troškovi za liječenje izvan RS su ranije činili 11%, a sada je taj procenat 3,7%'', istakao je Tomaš.

Pored uvođenja novih usluga, Tomaš je napomenuo da se konstantno povećavaju i druga prava iz zdravstvenog osiguranja, te da naši osiguranici imaju ista, čak i veća prava u odnosu na mnogo razvijenije zemlje, u kojima su izdvajanja za zdravstvo mnogo veća.

''Svake godine proširujemo liste lijekova. To je moguće prije svega jer uspjevamo da u pregovorima sa dobavljačima snizimo cijene lijekova. Tako su prošle godine snižene cijene za 100 lijekova u prosjeku za 15%, dok smo 2014. godine snizili cijene za 300 lijekova u prosjeku za 14,5%'', rekao je direktor Fonda.

Fond zdravstvenog osiguranja RS potpisao je ugovor i za ovu godinu sa Specijalnom bolnicom za rehabilitaciju Gornja Trepča u Srbiji u koju se na liječenje upućuju oboljeli od multiple skleroze.

FZO RS oboljelima od multiple skleroze u potpunosti snosi troškove liječenja u ovoj zdravstvenoj ustanovi, jer su oni inače oslobođeni plaćanja participacije. Prošle godine na liječenje u Specijalnu bolnicu za rehabilitaciju Gornja Trepča upućena su 254 osiguranika koji su oboljeli od multiple skleroze, a za njihovo liječenje Fond je izdvojio oko 287.000 KM.

Inače, FZO RS ima dugogodišnju saradnju sa ovom bolnicom u koju se već niz godina na liječenje upućuju oboljeli od multiple skleroze jer se pokazalo da je rehabilitacija u Gornjoj Trepči za njih izuzetno djelotvorna.

Osiguranici oboljeli od multiple skleroze mogu ostvariti pravo na liječenje u Gornjoj Trepči na način da naša bolnica u kojoj se liječe dostavi Fondu prijedlog za liječenje u ovoj zdravstvenoj ustanovi sa neophodnom dokumentacijom, a odobrava im se 21 dan liječenja u toku godine.

Svih dvanaest domova zdravlja istočnog dijela Republike Srpske koji su navodno nezadovoljni ugovorima sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS su u prošloj godini dobili pored redovnih i dodatna sredstva u iznosu od preko pola miliona maraka, a uz to zajedno imaju 194 radnika više nego što je potrebno.

Naime, prema standardima i normativima ovi domovi zdravlja bi trebalo da imaju ukupno 385 radnika, a u 2015. godini su imali 579 zaposlenih. Iz tog razloga, od ukupnih sredstava koja dobijaju od Fonda ovi domovi zdravlja od 18% do čak 67% izdvajaju za plate radnika koji su višak.

Prema tome, postavlja se pitanje da li je zaista nedovoljno sredstava ili se njima neracionalno upravlja. Problemi nezadovoljnih domova zdravlja proizilaze prije svega iz činjenice da se godinama gomilao nepotrebni kadar, većinom nemedicinski, a novac koji treba da se usmjerava na zdravstvenu zaštitu troši se na plate prekobrojnih radnika.