Predstavnici Fonda zdravstvenog osiguranja RS posjetili su oko 50 mališana sa prekomjernom tjelesnom težinom uzrasta od sedam do 14 godina koji trenutno borave na Jahorini u okviru projekta „Mala škola zdravlja“, kojeg finansira FZO RS.
Riječ je o trećoj grupi djece sa područja opštine Prijedor, a prije njih na Jahorini su boravili mališani sa područja opštine Banjaluka i Bijeljina.
Sa djecom na Jahorini boravi i tim porodične medicine, dva profesora fizičkog vaspitanja, učitelj razredne nastave, te psiholog koji ih deset dana koliko je predviđeno da traje ovaj program uče o zdravim navikama života.  
Dnevni program za mališane je raznovsrtan, dva puta vježbaju, isključivo se dijetalno hrane uz preporuku nutricioniste, a svaki dan imaju i psihološke radionice, dok su večernji časovi predviđeni za zabavu.
Mališanima teško padaju nove navike, jer kako sami kažu, sladolede i ćevape morali su da zamijene  breskvama, šljivama, pahuljicama... Ta im hrana, priznaju,  i nije baš omiljena. Da im nedostaje „slasna“ hrana, svakodnevno pokazuju i na psihološkom radionicama. 
Primjera radi, na jednoj od radionica mališani su imali priliku da nacrtaju svoj san. Jedan od dječaka napisao je:„Zamišljao sam da žvaćem orbit, jedem ćevape i hamurger i pijem kolu. To je moj jedini san“.

U okviru projekta „Mala škola zdravlja“ koji finansira Fond zdravstvenog osiguranja RS danas je oko 50 djece iz RS sa prekomjernom telesnom težinom uzrasta od sedam do 14 godina otputovalo na Jahorinu gdje će u ljetnem kampu uz pomoć ljekara i stručnjaka iz ove oblasti učiti o zdravim navikama života.
Sa mališanima na Jahorinu otputovali su i tim porodične medicine, ljekar specijalista pedijatar, psiholog, dva profesora fizičkog vaspitanja i učitelj razredne nastave kako bi djecu deset dana koliko će boraviti na Jahorini mogli edukovati o pravilnoj ishrani, da poboljšaju fizičku aktivnost te da život pored kompjutera zamjene sa igrom u prirodi.
Za vrijeme boravka djece u kampu predviđeno je da osim nuđenja zdravih obroka i organizovanih fizičkih aktivnosti neophodnih za tretman gojaznosti, mališanima budu organizovana predavanja i radionice prilagođene njihovom uzrastu u cilju promocije zdrave ishrane.

U Republici Srpskoj, u poređenju sa drugim zemljama regiona,  doktori izdaju najmanje recepata po glavi stanovnika. Naime, prema podacima iz prošle godine, u Republici Srpskoj propisano je 5,16 recepata po glavi stanovnika, dok je prosječan trošak za lijekove na recept po glavi stanovnika iznosi oko 56 KM na godišnjem nivou. Procjene su rađene na bazi registrovanih osiguranika, a da se uzimao broj procjenjenih stanovnika u RS, proj propisanih recepata po glavi stanovnika bio bi još manji.
Takođe u 2011. godini,  doktori u Hrvatskoj propisali su 11,7 recepata, a u Srbiji 7,7 recepata po glavi stanovnika. 
U Kantonu Tuzla prosječan broj propisanih recepata je približno isti kao i u RS, ali je prosječan trošak za propisane lijekove po glavi stanovnika znatno veći i iznosi preko 75 KM. Ova razlika velikim dijelom je posljedica znatno niže cijene lijekova u RS nego u FBiH, koja kod nekih lijekova iznosi i više od 50 odsto. Naime, određivanje referentne cijene lijekova, kod lijekova na recept, te centralizovanje javnih nabavki  lijekova za zdravstvene ustanove proizvelo je znatno obaranje cijene lijekova u RS u odnosu na FBiH.

Zdravstvene ustanove koje će putem WEB aplikacije izvještavati o izvršenim uslugama konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite, potrebno je da se jave u nadležnu poslovnu jedinicu Fonda (kancelariju, poslovnicu) kako bi preuzeli dokumentaciju za instalaciju VPN klient – a i aplikacije. Za preuzimanje dokumentacije potreban je USB medij.  
Zdravstvene ustanove, koje još nisu dostavile spisak korisnika aplikacije, trebalo bi da to što prije učine ( u skladu sa dopisom broj 13/3/013-4243 od 12.06.2012. godine). 
Zdravstvenim ustanovama koje trenutno nemaju tehničkih mogućnosti za WEB aplikaciju, dostupan je na internet stranici FZO u meniju ''Cjenovnici, šifarnici i struktura'' set i format podataka, kao i vrijednosti pojedinih  šifrarnika. Za sve neophodne tehničke informacije dostupan je Sektor za informacione tehnologije FZO RS.

U organizaciji Fonda zdravstvenog osiguranja RS i Udruženja doktora porodične medicine RS 13. juna u Laktašima održan je okrugli sto regionalnog karaktera na temu "Privatizacija primarne zdravstvene zaštite".Skup je organizovan s ciljem upoznavanja sa iskustvima zemalja regiona o provedenoj privatizaciji na primarnom nivou zdravstvene zaštite (PZZ), ali i radi razmjene iskustava u drugim oblastima.
Na okruglom stolu su, pored organizatora, učestvovali predstavnici udruženja doktora porodične medicine iz Slovenije i Hrvatske, Regionalne ljekarske komore Vojvodine, te predstavnici Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.Učesnici su iznijeli svoja iskustva u vezi sa poboljšanjem efikasnosti primarne zdravstvene zaštite. Zajedničko za sve zemlje je svijest o tome da je dobro organizovana primarna zdravstvena zaštita uslov za dobro funkcionisanje cjelokupnog zdravstvenog sistema.Učesnici su se saglasili da je organizovanje ovakvih regionalnih skupova korisno za sve, zbog mogućnosti da svaka zemlja unaprijedi svoj sistem usvajajući dobre prakse drugih.