Radnici Fonda zdravstvenog osiguranja RS, predvođeni zamjenikom generalnog direktora dr Borom Gužvićem sutra će, srijeda 12.11., započeti akciju dobrovoljnog darivanja krvi u Banjaluci i Zvorniku.

Akcija će početi u Zavodu za transfuziju u Banjaluci u 9,15 časova, a u Opštoj bolnici Zvornik u 12 časova.

Prvog dana akcije, koja će trajati i narednih dana, krv će darivati oko 50 radnika Fonda. Među njima ima i redovnih davalaca krvi ali i onih koji su se prvi put odlučili na ovaj humani gest.

Nakon Banjaluke i Zvornika, akcija će biti organizovana i među radnicima kancelarija Fonda u Prijedoru i Doboju.

Dobrovoljni davaoci krvi FzoRSPrvog dana akcije dobrovoljnog davanja krvi, koju je organizovao Fond zdravstvenog osiguranja RS, ovu dragocjenu tečnost darovalo je 40-ak radnika Fonda.
Akcija je počela danas u Zavodu za transfuziju u Banjaluci i Opštoj bolnici Zvornik, a nastaviće se i narednih dana u svim gradovima u kojima postoje transfuzije i kancelarije Fonda zdravstvenog osiguranja.
Boro Gužvić, zamjenik direktora Fonda, višestruki davalac krvi, kazao je da je ovo prvi put da je Fond organizovao kolektivnu akciju davanja krvi, te da će se radnici iz svih kancelarija Fonda širom RS u narednim danima priključiti ovoj akciji.
''Nastojaćemo da ovo ne bude jedina akcija već ćemo od sada praktikovati ovakve akcije po nekoliko puta godišnje. Smatram da treba razviti svijest kod svakog građanina o značaju davanja krvi. Onaj ko može da da krv to bi trebalo da mu postane obaveza, a onaj ko neće da da krv treba da se zapita treba li uopšte da bude radnik zdravstvenih ustanova i institucija'', kazao je dr Gužvić.

Fond zdravstvenog osiguranja RS planirao je dinamiku odobravanja ortopedskih i drugih pomagala i u okviru toga definisao pomagala koja se izdaju po hitnoj proceduri.

To su sljedeća pomagala:

- vrećice za stomu
- pojas za stomu
- zapušač za stomu
- disk podloga
- pasta i prah za njegu stome
- vreća za mokraću

Za osiguranike Fonda zdravstvenog osiguranja koji su oboljeli od karcinoma i kojima je neophodna terapija zračenjem, Fond je pojednostavio proceduru odlaska na ovu terapiju u Institut za onkologiju i radiologiju Srbije.
Naime, onkološki konzilijum ovog instituta svakih 15 dana dolazi u Banjaluku i Bijeljinu i zajedno sa članovima domaćeg onkološkog konzilijuma donosi odluku o zračnoj terapiji, i zakazuje termine početka terapije, čime su naši osiguranici pošteđeni da dva puta odlaze u Srbiju.
Takođe, pacijent više sam ne predaje ni zahtjev komisiji za odobrenje zračenja, već u njegovo ime to čini Servisna služba Fonda, a pacijent dobije samo gotovo rješenje. Servisna služba dogovara i termine prijema u bolnicu, i o utvrđenom terminu obavijesti osiguranika. 

Analiza prihoda Fonda zdravstvenog osiguranja, ostvarenih za devet mjeseci ove godine, pokazala je značajnu razliku u visini doprinosa koji za svoje radnike uplaćuju javni i privatni sektor. U mjesecu septembru npr. prosječan doprinos po zaposlenom radniku u javnom sektoru iznosio je 146,57 KM, dok je prosječan doprinos po zaposlenom radniku u privatnom sektoru iznosio 81,12 KM. To znači da je prosječna plata na koju je obračunavan doprinos za zdravstveno osiguranje u javnom sektoru iznosila oko 977 KM, a u privatnom sektoru 540 KM.
Analiza je pokazala da privatni sektor i dalje u velikom procentu doprinos obračunava na najnižu osnovicu koju je propisao Zakon o doprinosima (50 % od prosječne plate isplaćene u RS u prethodnom mjesecu), odnosno da veliki broj privatnih poslodavaca ne prikazuje stvarnu platu kod obračuna doprinosa. Upečatljiv primjer su advokati i notari. U mjesecu avgustu ove godine prosječna plata koju su prikazivali advokati iznosila je 659 KM, dok je kod notara prijavljena plata u prosjeku iznosila oko 1.000 KM. Kad je riječ o notarima, uočena je velika razlika kod visine prijavljene plate u pojedinim opštinama. Najnižu platu u prosjeku prijavljuju notari u Doboju i Gradišci (oko 680 KM), a najvišu notari u Trebinju (1.400 KM).
Prethodne analize su pokazale da se zbog neobjektivnog prikazivanja osnovice na koju se obračunava doprinos za zdravstveno osiguranje godišnje gubi oko 50 miliona KM.