Osiguranicima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske od sutra, 15. januara, u apotekama će na recept biti dostupne četiri nove terapije i to za astmu, hroničnu opstruktivnu bolest pluća i arterijsku hipertenziju. Ovi lijekovi su uvršteni na Listu lijekova koji se izdaju na recept, što znači da će osiguranici za njih ubuduće izdvajati značajno manje novca, a oni koji su oslobođeni plaćanja participacije za lijekove sa liste A neće plaćati ništa.

Na listu A su, pored ranije dostupnih terapija za astmu, uvrštena i dva nova lijeka za ovo oboljenje. U pitanju je lijek ''flutikazon, formoterol'' suspenzija za inhaliranje za koji su studije pokazale da brže djeluje i ima duže dejstvo, a njegova dugoročna primjena poboljšava kvalitet života oboljelih. Lijek je namijenjen odraslima sa astmom, kao i djeci starijoj od pet godina. Drugi lijek koji je uvršten na listu A za pacijente sa astmom je ''indakaterol, mometazon'' prašak za inhalaciju. Za ovaj lijek je, takođe, utvrđeno da brže djeluje i da se njime postiže bolja kontrola astme. Studije su pokazale i da primjena ove terapije jednom na dan nije manje efikasna u odnosu na druge lijekove koji se primjenjujuju dva puta dnevno.

Za hroničnu opstruktivnu bolest pluća na listu A uvršten je lijek ''formoterol'' prašak za inhaliranje. Dejstvo ovog lijeka nastupa izuzetno brzo unutar 1-3 minuta, a djeluje i do 12 sati nakon inhalacije. U odnosu na druge na listi dostupne lijekove za ovo oboljenje, pomenuti lijek brže djeluje, te poboljšava funkciju pluća i smanjuje simptome hronične opstruktivne bolesti pluća. Na listu B lijekova koji se izdaju na recept uvršten je dvokomponentni lijek ''lizinopril, amlodipin'', koji se koristi u terapiji esencijalne arterijske hipertenzije. Dakle, radi se o kombinaciji dva lijeka, a pored komfornosti za pacijenta jer se uzima jednom dnevno, njegova primjena je i ekonomičnija u odnosu na pojedinačnu primjenu dva lijeka koja sadrži.

Podsjećamo da za lijekove sa liste B svi osiguranici plaćaju doplatu u iznosu od 50% cijene lijeka i niko nije oslobođen plaćanja.

Inače, samo u prošloj godini Fond je na Listu lijekova koji se izdaju na recept uvrstio 15 novih terapija za više oboljenja, poput za osteoporozu, ulcerozni kolitis, epilepsiju, arterijsku hipertenziju, dijetetski preparat za bebe i druge. Uvođenjem novih lijekova na listu, Fond je nastavio dugogodišnju praksu da početkom godine proširuje listu, a sa ciljem da osiguranicima na raspolaganju bude više lijekova u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja i da što manje novca izdvajaju za lijekove.

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske u ovoj godini za zdravstvenu zaštitu planira da izdvoji oko 805 miliona KM, što je za 47 miliona KM više nego godinu prije, rekao je vršilac dužnosti direktora FZO Dejan Kusturić.

Kusturić je u intervjuu Srni naglasio da na ovaj način FZO nastavlja da povećava izdvajanja za zdravstvene ustanove kako bi bila obezbijeđena što kvalitetnija i dostupnija zdravstvena zaštita za građane Srpske.

-Očekujemo da će 2023. godina u svakom pogledu biti izazovna, budući da je novi Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju dao i veća prava osiguranika i samim tim i nove obaveze Fondu, a za to je potreban i dodatni novac. Zato su sada, više nego ikada, zdravstvu potrebni dodatni izvori finansiranja i možda je pravo vrijeme da pozovemo cjelokupno društvo da nas agilnije podrži u našim inicijativama. To ne treba da bude „borba“ samo Fonda, nego svih nas koji smo korisnici zdravstvenih usluga - poručio je Kusturić.

On je istakao da iz godine u godinu rastu troškovi zdravstvene zaštite koji su posljedica sve skupljeg i zahtjevnijeg liječenja pacijenata, novih terapija, procedura liječenja...

-To dovodi do nesklada između prihoda i rashoda Fonda. Ne treba zanemariti činjenicu da je u Republici Srpskoj nepovoljna struktura osiguranika, a pri tome, osim transfera Vlade Republike Srpske, jedini izvor prihoda FZO su doprinosi, koji se, pak, neredovno uplaćuju. Fond godinama traži dodatne izvore finansiranja, poput od akciza na duvan i alkohol, te premija od autoodgovornosti kao što imaju i druge zemlje u regionu - naveo je Kusturić.

Prema njegovom mišljenju, javnost nije u dovoljnoj mjeri ni svjesna konstantnog i rapidnog rasta troškova u zdravstvu zbog, između ostalog, novih prava i obaveza, poput finansiranja zdravstvene zaštite neosiguranih građana gotovo tri godine, tačnije od kada traje pandemija virusa korona, a samo za to, naveo je, Fond je izdvojio oko 150 miliona KM.

On je naglasio da je ovom odlukom Republika Srpska pokazala socijalnu odgovornost i po tome je jedinstvena u regionu.

-Ne postoji nijedna država koja može da omogući građanima sve blagodeti koje pruža savremena medicina. Upravo nedostatak finansijskih sredstava uz kontinuirani rast troškova zdravstvene zaštite i potreba predstavlja veliki izazov sa kojim se suočavaju sve zemlje svijeta. Po tome se ne razlikuje ni Republika Srpska. Uprkos tome, FZO je i u 2022. godini uspio da, iako sa ograničenim budžetom, ne umanji nijedno pravo iz zdravstvenog osiguranja.

Naprotiv, dodatno smo proširivali prava - istakao je Kusturić.

Fond je na samom početku 2022. godine bio suočen sa umanjenom stopom doprinosa za zdravstvo sa 12 na 10,2 odsto, a doprinosi su, uz transfere Vlade, jedini izvor prihoda Fonda i zdravstvenog sistema. Samo po tom osnovu, kako je rekao Kusturić, zdravstveni sistem gubi gotovo 100 miliona KM godišnje.

-To sve predstavlja veliki izazov za finansiranje svih predviđenih prava, kao i održavanje finansijske stabilnosti zdravstvenog sistema, jer su potrebe i očekivanja osiguranika i zdravstvene struke od FZO iz dana u dan sve veće - istakao je Kusturić.

Novi zakon proširio prava

Uprkos otežanim finansijskim okolnostima, jednim od najvećih uspjeha u 2022. godini Kusturić smatra taj što je nakon 23 godine Republika Srpska dobila novi Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju, a u čijoj je izradi znatan doprinos dao i Fond.

-Ovim zakonom su znatno proširena prava osiguranika. Djeca do 18 godina su oslobođena plaćanja participacije, plata za vrijeme bolovanja se nadoknađuje u punom iznosu za trudnice, oboljele od malignih bolesti, kao i roditelje djece koja boluju od malignih bolesti. Omogućena je pratnja uz dijete na bolničkom liječenju do petnaeste godine djeteta, uvedeni su neinvazivni prenatalni testovi za trudnice, što nemaju zemlje okruženja i šire - naveo je Kusturić.

Prema riječima direktora Fonda zdravstvenog osiguranja, 2022. godina ostaće upamćena i po činjenici da je Fond počeo da finansira najnovije u svijetu dostupne terapije za oboljele od rijetkih bolesti i time je svrstan rame uz rame sa mnogo razvijenijim zemljama, iako su izdvajanja za zdravstvenu zaštitu u Republici Srpskoj znatno manja.

Fond zdravstvenog osiguranja, uprkos finansijskim izazovima, i u 2022. godini nastavio je da unapređuje dostupnost i kvalitete zdravstvene zaštite uvodeći nova prava, posebno u smislu finansiranja novih savremenih terapija i lijekova za rijetke bolesti.

U vezi sa tim, Fond je pripremio i kratku informaciju u kojoj su sumirani rezultati rada FZO RS u 2022. godini, ali ova informacija ukazuje i na izazove koji se očekuju u ovoj godini, posebno u finansijskom smislu, budući i da je početkom 2022. godine smanjenja stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 12 na 10,2 odsto.

Ono po čemu će 2022. ostati upamćena, jeste po činjenici da je Fond, na inicijativu predsjednika RS Milorada Dodika, počeo da finansira najnovije u svijetu dostupne terapije za oboljele od rijetkih bolesti i time smo se svrstali rame uz rame sa mnogo razvijenijim zemljama, iako su izdvajanja za zdravstvenu zaštitu u Republici Srpskoj znatno manja. Osim toga, nastavljeno je finansiranje zdravstvenih usluga za neosigurane građane u javnim zdravstvenim ustanovama, budući da Fond od 13. marta 2020. godine, od kako traje pandemija virusa korona, finansira zdravstvene usluge za sve građane u javnim zdravstvenim ustanovama – osigurane i neosigurane.   Po tome je Republika Srpska jedinstvena u regionu, budući da fondovi zdravstvenih osiguranja susjednih zemalja ne finansiraju zdravstvene usluge za neosigurane građane u pandemiji virusa korona.  Trošak Fond,  od kako je ova odluka na snazi, samo za neosigurane građane koji su koristili zdravstvenu zaštitu iznosi oko 150 miliona KM.

Takođe, Republika Srpska je nakon 23 godine, u septembru 2022. godine, dobila novi Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju kojim se značajno proširuju prava pacijenata i unapređuje oblast obaveznog zdravstvenog osiguranja, a samim tim i zdravstvene zaštite građana.  Veliki doprinos u izradi ovog zakona sa svojim prijedlozima dao je i Fond zdravstvenog osiguranja RS.

U informaciji su, takođe, sumirane aktivnosti i o Integrisanom zdravstvenom informacionom sistemu, budući da je IZIS implementiran u svim javnim zdravstvenim ustanovama,  koji su novi lijekovi  uvedeni, u kojim segmentima je pojednostavljena procedura ostvarivanja prava i drugo.

Inače, ova informacija dostupna je i na našoj internet stranici u linku „dokumenti“, pa „izvještaji“, upravo u cilju da se cjelokupnoj javnosti približe aktivnosti FZO RS,  zdravstveno osiguranje, ali i da se građani informišu o svojim pravima.

Budući da do kraja godine važe stare zdravstvene knjižice, ponovo podsjećamo osigurana lica Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske koja nisu preuzeli elektronsku karticu da to učine do kraja 2022. godine. Od naredne godine u upotrebi će biti isključivo elektronske kartice.

Elektronske zdravstvene kartice do sada je preuzelo oko 846.000 osiguranih lica, a prema našim evidencijama više od 100.000 građana još nije preuzelo svoje kartice. Iz tog razloga, ponovo pozivamo osiguranike koji još nisu preuzeli svoje e kartice da to učine što prije kako bi u narednoj godini mogli nesmetano da koriste zdravstvenu zaštitu jer će zdravstvene ustanove prihvatati samo elektronske kartice.

Napominjemo da je podjela elektronskih kartica počela još prije dvije godine, te da smo više puta pozivali osiguranike da podignu svoje kartice na vrijeme, a naročito u proteklih godinu dana od kada se poboljšala epidemiološka situacija. Dakle, prve elektronske zdravstvene kartice štampane su još 2020. godine, a u slučaju da za nekog osiguranika nije izrađena kartica potrebno je da u nadležnoj poslovnici Fonda podnese zahtjev za izradu kartice. Osiguranik će tom prilikom dobiti potvrdu koju može da koristi dok mu ne bude izrađena elektronska zdravstvena kartica.

Elektronska kartica služi da pacijent bude identifikovan u Integrisanom zdravstvenom informacionom sistemu (IZIS), da se na osnovu nje ostvari pristup zdravstvenom kartonu pacijenta i na osnovu kartice se provjerava status osiguranog lica. Kartica je ujedno i najveća zaštita sistema jer se samo uz pomoć nje može pristupiti podacima osiguranika. Takođe, za razliku od stare zdravstvene knjižice, elektronske kartice se ne ovjeravaju.

Podsjećamo, kartice koje su štampane od juna ove godine imaju rok važenja 10 godina, dok kartice koje su štampane ranije imaju rok važenja pet godina, jer je to period garantnog roka samog projekta. Međutim, budući da nema tehničkih prepreka, u slučaju da ne budu oštećene, da nije došlo do promjene ličnih podataka i sl., nema razloga da se i te kartice ne koriste i nakon roka važenja koji je na njima naveden, o čemu će pravovremeno biti donesena odluka.

Podsjećamo, IZIS je implementiran u svim domovima zdravlja kao i javnim bolnicama, a i većina privatnih ustanova koje imaju ugovor sa Fondom su integrisane u IZIS.

IZIS podrazumijeva potpunu integraciju, odnosno informacionu uvezanost svih ustanova zdravstvenog sistema Srpske, te upotrebu elektronskih uputnica, recepata, kartica i elektronskog kartona. Dosadašnji kartoni pacijenata zamjenjuju se elektronskim zdravstvenim kartonima, koji sadrže sve podatke o pacijentu na jednom mjestu, nezavisno od toga u kojoj zdravstvenoj ustanovi su prikupljeni (ambulanti porodične medicine, službi hitne pomoći, bolnici ili specijalističkoj ambulanti). Ljekari koji liječe pacijenta na jednom mjestu imaju uvid u pacijentovu istoriju liječenja, te važne podatke, poput podataka o alergijama, hroničnim oboljenjima, terapijama koje je primao i itd. Tako da su prednosti IZIS-a višestruke, poput unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite, poboljšanja sigurnosti pacijenta, smanjenja administrativnih troškova, te efikasnijeg i kvalitetnijeg sistema zdravstvene zaštite u cjelini.