Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske je jako rano prepoznao važnost finansiranja prava oboljelih od dijabetesa, a sve u cilju unapređenje kvaliteta života oboljelih od ove bolesti, pa se od 2006. godine  u kontinuitetu proširuju prava i u skladu sa mogućnostima uvode i finansiraju novi lijekovi. Fond je, primjera radi, u odnosu na 2016. godinu povećao sredstva za liječenje oboljelih od dijabetesa za čak 50 odsto.

Naime, godišnji trošak Fonda samo za lijekove i potrošni materijal iznosi oko 33,8 miliona KM, ne računajući liječenja, medicinska sredstva i drugo.

Tako da oboljeli od dijabetesa u Republici Srpskoj spadaju u kategoriju osiguranih lica za kojа obavezno zdravstveno osiguranje finansira širok spektar prava i to u potpunosti,  budući da su oboljeli od dijabetesa oslobođeni plaćanja participacije kod liječenja osnovne bolesti, kao i njenih komplikacija.

Podsjećamo da Fond za oboljele od dijabetesa u potpunosti finansira insuline, trakice za mjerenje šećera, lancete, špriceve, igle, aparate za brzo određivanje glukoze u krvi, potrošne materijala za insulinske pumpe. Oboljelima od dijabetesa su dostupni i insulini najnovije generacije koje ne finansiraju pojedine zemlje regiona u kojima se izdvaja znatno više sredstava za zdravstvo.

Iako Fond trenutno pored insulina i drugih lijekova finansira i trakice za mjerenje šećera i druga potrebna medicinska sredstva, već nekoliko mjeseci sa predstavnicima udruženja pacijenata oboljelih od dijabetesa radimo na tome da dodatno unaprijedimo ovu oblast i da pored postojećih prava uvedemo i neka nova, poput senzora. Tako da, imajući u vidu značaj ovog medicinskog sredstva, planiramo da od naredne godine uvrstimo senzore u prava iz zdravstvenog osiguranja za djecu do 18. godina starosti, što će zavisiti od finansijskog plana Fonda za narednu godinu koji još nije usvojen.

Napominjemo da se osiguranicima koji boluju od dijabetesa korišćenje zdravstvene zaštite ne uslovljava plaćenim doprinosima kako bi oboljelima u kontinuitetu bila dostupna zdravstvena zaštita čak i u slučaju da poslodavac ne uplaćuje doprinose, ali je važno da oni budu prijavljeni na zdravstveno osiguranje. Takođe, izmjenom Zakona o zdravstvenom osiguranju Republike Srpske koji je počeo da se primjenjuje u januaru 2020. godine prvi put je omogućeno da oboljeli od dijabetesa, ukoliko nemaju nijedan drugi osnov za prijavu na zdravstveno osiguranje, mogu po osnovu svoje bolesti biti zdravstveno osigurani.

Dakle, Fond je i u ovim finansijskim okolnostima,  napravio  značajan iskorak kada je riječ o pravima oboljelih od dijabetesa, uzevši u obzir činjenicu da imam ograničen budžet i samo jedan izvor prihoda, a to su doprinosi za zdravstveno osiguranje.

Ovom prilikom želimo da ukažemo na potrebu uvođenja dodatnih izvora finansiranja po uzoru na druge zemlje, jer samo na taj način se može obezbijediti dugoročna finansijska održivost zdravstvenog sistema i odgovoriti zahtjevima za uvođenjem novih prava osiguranika, kao i na druge izazove i potrebe savremene medicine.  Čak je u ovoj godini smanjena stopa doprinosa za zdravstvo sa 12 na 10,2 odsto, dok se doprinosi za zdravstveno osiguranje neredovno uplaćuju.

Zato još jednom apelujemo  na cjelokupnu javnost da svi zajedno izdejstvujemo dodatne izvore finansiranja, kao što imaju i druge zemlje - Slovenija i Hrvatska, jer je to svima u interesu, budući da su zahtjevi za finansiranje dodatnih prava, sve veći.

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske počeo je da sa zdravstvenim ustanovama koje pružaju usluge magnetne rezonance (MR) i kompjuterizovane tomografije (KT) razgovara o ugovaranju ovih usluga za narednu godinu u cilju da se pravovremeno definišu termini i dinamika pružanja ovih usluga.

Namjera Fonda je da se dodatno unaprijedi ovaj segment i obezbijedi što kvalitetnije pružanje ovih dijagnostičkih usluga.

Podsjećamo da od 1. novembra umjesto Fonda zakazivanje termina za ambulantnu kompjuterizovanu tomografiju i magnetnu rezonancu sprovode ljekari porodične medicine. Zahvaljujući prvenstveno Integrisanom zdravstvenom informacionom sistemu prestala je potreba da ove preglede zakazuje Fond jer doktori porodične medicine imaju uvid u slobodne termine za MR i KT u svim ustanovama koje imaju ugovor sa Fondom.

Napominjemo da je do kraja ove godine ostalo slobodnih termina za MR u zdravstvenim ustanovama na području Doboja, Bijeljine, Zvornika, kao i u Brčkom, dok u Banjaluci za ovaj pregled nema slobodnih termina. Međutim, sporadično se pojavi slobodan termin za MR u nekoj od ustanova u Banjaluci u slučaju da pacijent koji je imao zakazan pregled svoj termin na vrijeme otkaže. Ukoliko osiguranici ne žele da čekaju termin za MR u narednoj godini, oni imaju mogućnost da potrebnu dijagnostiku obave u nekoj od zdravstvenih ustanova pomenutih regija. Podsjećamo da je FZO svih ovih godina radio na unapređenju dostupnosti zdravstvene zaštite te je omogućio slobodan izbor zdravstvene ustanove bez obzira na mjesto prebivališta osiguranika, što se i u ovom slučaju pokazalo izuzetno značajnim.

Kada je riječ o KT slobodnih termina ima u većini zdravstvenih ustanova širom Srpske, izuzev u UKC RS gdje su i termini za KT popunjeni za ovu godinu.

Napominjemo da ambulantna dijagnostika MR i KT nije hitno stanje jer se, prema riječima ljekara specijalista, pacijenti koji su hitni slučajevi primaju na bolničko liječenje zbog svoje bolesti, a u okviru liječenja im je dostupna i ova dijagnostika u samoj bolnici ukoliko im je potrebna.

Podsjećamo da već niz godina FZO RS radiološku dijagnostiku ugovara i sa privatnim ustanovama što je značajno doprinijelo da se na MR i KT manje čeka, a pacijenti imaju pravo da biraju ustanovu. Iako od novembra porodični doktori zakazuju MR i KT, FZO RS će i u buduće definisati davaoce dijagnostičkih usluga i broj slobodnih termina i to na osnovu kapaciteta i rasporeda koje Fondu dostavljaju zdravstvene ustanove koje pružaju usluge MR i KT. FZO će imati uvid u liste čekanja i zakazane preglede i vršiće kontrolu zakazivanja. Takođe, Fond će redovno ažurirati aplikaciju ili IZIS, te prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti resornom ministru podnosiće godišnji izvještaj o vođenju i ažuriranju liste čekanja.

Integrisani zdravstveni informacioni sistem (IZIS) će da olakša funkcionisanje zdravstvenog sistema i zato molim zaposlene u Domu zdravlja Banjaluka da se aktivno uključe, jer kada sistem zaživi u punom kapacitetu, kao što je zaživio u drugim domovima zdravlja, više neće biti problema.

Ovo je za ATV izjavio predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković komentarišući navode da je novi sistem stvorio probleme u radu Doma zdravlja Banjaluka.

''Dom zdravlja Banjaluka se posljednji uključio u IZIS i vjerovatno sada prolaze početničke probleme dok se ne uhodaju i nauče da rukuju tim sistemom. I sam često imam otpor prema nečemu što je novo, tako da razumijem zaposlene. Ali, ne možemo očekivati da doktori u 21. vijeku pišu olovkom. Zdravstveni sistem mora da bude umrežen'', rekao je Višković. On je istakao da ima informaciju da su timovi Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske na terenu u Domu zdravlja i da im pružaju svu potrebnu tehničku podršku. Predsjednik Vlade je pozvao i medije da se uključe i provjere kakva su iskustva u Bijeljini, Zvorniku, Doboju, Prijedoru i drugim opštinama, koje nisu suviše male sredine u odnosu na Banjaluku. ''Ako IZIS može tamo da funkcioniše i ako su tamo ljudi zadovoljni sa tim sistemom, onda će to sigurno profunkcionisati kako treba i u Banjaluci'', rekao je Višković. Istakao je da je sa pozicije predsjednika Vlade zainteresovan da IZIS profunkcioniše u punom kapacitetu u Srpskoj. ''Lično znam da čim porodični ljekar unese u sistem uputnicu, ona je već vidljiva kod doktora kod kojeg treba da idete. Tako da je sigurno da IZIS olakšava funkcionisanje zdravstvenog sistema i treba svi da ga podržimo'', izjavio je Višković gostujući na ATV-u.

Inače, Dom zdravlja Banjaluke je posljednji dom zdravlja koji je počeo da radi u IZIS-u jer su ostali domovi zdravlja još ranije integrisani, a pojedine zdravstvene ustanove u ovom sistemu rade već više od dvije godine.

U Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske su naveli da je IZIS znatno napredniji i sigurniji program u odnosu na ranije sisteme koje su imale pojedine ustanove i očekuju da će doprinijeti efikasnosti cjelokupnog zdravstvenog sistema. ''Budući da se radi o novom programu, kao i sve što je novo, potrebno je izvjesno vrijeme dok se u potpunosti zdravstveni radnici prilagode novom načinu rada. Fond je zajedno sa implementatorima projekta, i prije same implementacije IZIS-a, u kontinuitetu držao obuke zdravstvenim radnicima i administratorima zdravstvenih ustanova za ovaj sistem, a i sada smo u stalnoj komunikaciji sa predstavnicima zdravstvenih ustanova, upravo u cilju da se sve prednosti sistema usvoje na što brži i lakši način'', naveli su u Fondu. Istakli su da su među pozitivnim primjerima primjene IZIS-a regije Bijeljina i Zvornik, a zdravstveni radnici, budući da duže vrijeme koriste ovaj program, uočavaju brojne njegove prednosti, posebno kada je riječ o dostupnosti podataka.

Na inicijativu Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske danas je održan sastanak sa predstavnicima Udruženja pacijenata „ILCO – STOMA“ i Udruženja doktora porodične medicine Republike Srpske, a sve u cilju unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite pacijenata sa ovim zdravstvenim problemom.

„Drago nam je što smo mi pacijenti naišli na jednu zdravu klimu u Fondu zdravstvenog osiguranja RS i što smo Fond prepoznali kao instituciju koja isključivo radi na dobrobit pacijenata“, istakao je predsjednik Udruženja pacijenata „ILCO – STOMA“ Dragan Trivun.

Iako FZO RS i sada za osiguranike koji imaju stomu finansira potrebna prava, poput diskova, urinarnih kesa i drugih medicinskih sredstava, jedan od ciljeva sastanka je dodatno poboljšanje kvaliteta života ovih pacijenata, ali i unapređenje komunikacije između pacijenata sa jedne strane i porodičnih doktora, kao i Fonda sa druge strane. Ono na šta su pacijenti na sastanku posebno ukazali jeste da se u praksi dešava različito tumačenje prava propisanih Pravilnikom o pravu na medicinska sredstva, što izaziva nedoumice kod pacijenata kada je riječ o proceduri ostvarivanja prava.

„Potrebno je da se dodatno radi na edukaciji i naših radnika kako bi pružali pravovremene i tačne informacije osiguranicima i Fond je već počeo da sprovodi ove edukacije sa akcentom u Banjaluci, ali planiramo da to proširimo na cijelu Republiku Srpsku“, istakla je zamjenica direktora za strateško upravljanje zdravstvenim sistemom FZO RS Nataša Grubiša.

Predstavnici Fonda su na sastanku pokazali spremnost da razgovaraju o eventualnim izmjenama Pravilnika  o pravu na medicinska sredstva kako bi preciznije definisali prava i procedure, a sve u cilju jednostavnijeg tumačenja u praksi. Pacijenti su na sastanku  zatražili i finansiranje novih pomagala, te je Fond pokazao otvorenost da razgovara i na tu temu.

„Već smo radili određene projekcije i analize i spremni smo da razmotrimo šta se može uraditi na izmjeni Pravilnika o pravu na medicinska sredstva i dodatnom unapređenju prava osiguranih lica sa ovim zdravstvenim problemom“, istakla je Grubiša.

Zakazivanje termina za ambulantnu kompjuterizovanu tomografiju (KT) i magnetnu rezonancu (MR) od 1. novembra sprovodiće ljekari porodične medicine, a ne Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske kao što je do sada bio slučaj, što će pojednostaviti proceduru upućivanja na ovu dijagnostiku.

Ova novina se uvodi jer je zahvaljujući Integrisanom zdravstvenom informacionom sistemu omogućena transparentnost liste čekanja na ove dijagnostičke preglede i jednostavno zakazivanje preko elektronskih uputnica. Dakle, doktori porodične medicine će imati uvid u slobodne termine za MR i KT u svim ustanovama koje imaju ugovor sa Fondom za pružanje ovih pregleda, tako da je prestala potreba da FZO RS zakazuje MR i KT. Na ovaj način će se ubrzati procedura zakazivanja termina pacijentima i oni se neće morati vraćati porodičnom ljekaru da preuzmu uputnicu nakon zakazanog pregleda jer će doktor porodične medicine na licu mjesta pacijentu zakazati termin za MR ili KT. Pri tome će porodični doktor moći konsultovati i samog pacijenta u vezi sa terminom pregleda koji mu odgovara, kao i ustanovom u kojoj pacijent želi da obavi pregled, da se ne dešava da se naknadno mijenja termin ili ustanova. Naime, porodični doktor je dužan da pacijenta informiše o prvom slobodnom terminu i da zakaže pregled vodeći računa o zdravstvenom stanju osiguranog lica, a pacijent će moći odmah da preuzme svoju uputnicu. Uputnica koju je popunio porodični ljekar će kroz listu čekanja putem aplikacije ili IZIS-a biti vidljiva i ustanovama koje pružaju usluge MR i KT, kao i Fondu.  Važno je napomenuti da su ljekari nakon obavljenog MR ili KT pregleda obavezni u roku od tri dana napisati nalaz i mišljenje u elektronskoj formi u aplikaciji, odnosno IZIS-u, a nalaz će automatski biti vidljiv porodičnom doktoru, kao i doktoru specijalisti koji je predložio MR ili KT. Do sada je uglavnom bila praksa da na nalaz i mišljenje pacijenti čekaju najmanje sedam dana. Na ovaj način će biti znatno unapređena efikasnost pružanja zdravstvene zaštite.

Kao i do sada, prijedlog za upućivanje na MR i KT daje specijalista određene grane medicine iz zdravstvene ustanove sa teritorije Republike Srpske koja ima ugovor sa Fondom i koji ima šifru za predlaganje ovih pregleda. Budući da će nalaz specijaliste u kojem se preporučuje MR ili KT biti automatski vidljiv i porodičnom doktori, on može isti dan da zakaže termin za potrebni pregled. Pravo na pomenutu radiološku dijagnostiku na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja osigurano lice Fonda ima jednom godišnje po dijagnozi, kao i na jedan kontrolni pregled ukoliko je potreban. Izuzetak su oboljeli od malignih bolesti i djeca do 18 godina koje ljekari mogu da upućuju više puta i na isti pregled u toku godine, ukoliko je to potrebno. Kod nejasnih nalaza, takođe, postoji mogućnost da se pregled ponovi. Napominjemo da će se hitni slučajevi i dalje upućivati na bolničko liječenje u okviru kojeg će im se obaviti svi potrebni pregledi.

FZO RS će i u buduće definisati davaoce dijagnostičkih usluga i broj slobodnih termina i to na osnovu kapaciteta i rasporeda koje Fondu dostavljaju zdravstvene ustanove koje pružaju usluge MR i KT. FZO će imati uvid u liste čekanja i zakazane preglede i vršiće kontrolu zakazivanja. Takođe, Fond će redovno ažurirati aplikaciju ili IZIS, te prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti resornom ministru podnosiće godišnji izvještaj o vođenju i ažuriranju liste čekanja.