Zdravstvenom sistemu Republike Srpske neophodni su dodatni izvori finansiranja, jer prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje dugoročno neće biti dovoljni da odgovore svim izazovima koja nam nameće savremena medicina. Potrebe za skupom dijagnostikom i inovativnim lijekovima su sve veće, a iziskuju ogromne, milionske  troškove, pa duguročno gledano, Fond sa ovim modelom finansiranja neće biti u mogućnosti da uskladi potrebe struke i osiguranika sa sredstvima sa kojim raspolaže.

Ovo je,  između ostalog, zaključeno na prvom zvaničnom sastanku između novog ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alena Šeranića i vršioca dužnosti direktora Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske Dejana Kusturića.

„Sve zemlje u regionu već godinama imaju dodatne izvore finansiranja, a osim toga, nastoje da za zdravstveni sistem obezbijede još novca tako što se bore da izdejstvuju dodatne namete na proizvode koji su štetni po zdravlje. To je put kojim bi trebao da ide zdravstveni sistem Republike Srpske i zato ćemo nastojati da se u ovoj godini  intezivnije borimo za dodatne izvore finansiranja “, istakao je ministar zdravlja Šeranić.

Koliko je to neophodno ukazuje i činjenica da konstantno rastu potrebe osiguranika za skupim lijekoima  koje zdravstveni budžeti mnogih razvijenih zemalja nisu u mogućnosti finansirati.

„Fond je, zahvaljujući racionalizaciji u poslovanju uspio da konstantno smanjuje svoje obaveze i da sa ovakvim modelom finansiranja ne smanji nijedno pravo iz zdravstvenog osiguranja. Šta više, u prošloj godini Fond je u znatnoj mjeri povećao prava i pojednostavio procedure, uveo mnogo novih lijekova, među kojima su i najinovativnije terapije. Time smo dokazali da odgovorno raspolažemo sa sredstvima osiguranika i da su nam njihove potrebe na prvom mjestu.  Kada smo samo sa jednim izorom finansiranja uspjeli da smanjujemo naše obaveze i uvodimo nova prava, sa dodatnim sredstvima bi imali lagodniju poziciju, posebno u smislu uvođenja skupih lijekova za kojim potreba pacijenata, nažalost, sve više raste. Zato da bi ovakvu praksu nastavili i u buduće, prihod od doprinosa koji se često neredovno uplaćuje - neće biti dovoljan“, istakao je direktor FZO RS Dejan Kusturić.

Na sastanku je pohvaljen rad kontrolnih organa koji su u protekle dvije godine znatno poboljšali naplatu doprinosa, ali i dalje ostaje problem duga za doprinosa za zdravstveno osiguranje u iznosu od 280 miliona KM, od čega je više od polovine duga realno nenaplativa.

Na sastanku je, između ostalog, konstatovano da je kontrola i upravljanje svim troškovima na kojem FZO RS u proteklim godinama insistira daje rezultate, te  će sa takvim načinom rada nastaviti i u ovoj godini.

Ministar je na sastanku upoznat sa namjerom Fonda da u ovoj godini dodatno unaprijedi kontrolu i način finansiranja i plaćanja zdravstvenih usluga, posebno u smislu da su privatne zdravstvene ustanove iz oblasti konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite dužne da sa Fondom ugovore sve usluge iz određene grane medicine, a ne kao što je do sada bio slučaj, da su ugovarali samo pojedine.

Fond na ovaj način želi da u potpunosti zaštiti prava osiguranika i to na način da osiguranici  što manje novca izdvajaju iz vlastitog džepa, posebno za one usluge koje spadaju u obavezno zdravstveno osiguranje

Osim toga, ministar je informisan da će se i u ovoj godini nastaviti raditi na poboljšanju kvaliteta zdravstvene usluge i dostupnosti zdravstvene zaštite, posebno onih usluga  zbog kojih su se naši osiguranici morali liječiti van granica RS. Tako da će u ovoj godini u saradnji sa bolnicama biti uvedeno još 44 nove usluge  iz oblasti nuklearne medicine, urologije, kardiologije i slično,  čime je nastavljen trend smanjenja upućivanja osiguranika na liječenje van granica RS.

Budući da su dugoročni ciljevi Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske  kako je istakao ministar Šeranić potpuna finansijska stabilizacija zdravstvenog sistema, podizanje nivoa odgovornosti kao i rješavanje obaveza zdravstvenih ustanova, od rukovodstva Fond dobio je punu podršku u realizaciji pomenutih ciljeva, posebno u smislu da je potrebno napraviti analizu svih dugovanja, jer je to prvi korak ka rešavanju obaveza zdravstvenih ustanova.

Na sastanku je bilo riječi i o izmjena zakonskih propisa u ovoj oblasti, a sve u cilju da zdravstveni sistem u praksi što jednostavnije funkcioniše.