U ugovorima za 2016. godinu predviđena je obaveza domova zdravlja da redovno iskazuju naplaćene iznose participacije, kako bi se ovaj izvor prihoda zdravstvenih ustanova stavio pod veću kontrolu, prvenstveno da se zna u koju svrhu se troši novac od ličnog učešća osiguranika, ali i da se prate sva eventualna odstupanja koja bi mogla ukazivati na kršenja prava osiguranika u vezi sa naplaćivanjem participacije.

Dakle, ukupni prihodi domova zdravlja neće biti umanjeni, niti je to bila namjera. 

Na današnjem sastanku direktora većih domova zdravlja u Srpskoj, ministra zdravlja i socijalne zaštite RS Dragana Bogdanića i direktora Fonda zdravstvenog osiguranja RS Darka Tomaša, pojašnjen je član ugovora koji se odnosi na participaciju, odnosno da je suština veća kontrola, a ne uzimanje prihoda od domova zdravlja. Kako ne bi bilo nedoumica i pogrešnog tumačenja i u samim ugovorima napravljene su korekcije ovog člana.

Inače, domovi zdravlja u 2015. godini, prema podacima koje su dostavili Fondu, ostvarili su prihode po osnovu participacije u iznosu od oko 7,2 miliona KM. S obzirom na to da su uočljive značajne razlike u učešću participacije u ukupnim prihodima domova zdravlja, postavlja se pitanje da li sve ustanove realno prikazuju ostvarene prihode od participacije. Primjera radi, u nekim domovima zdravlja učešće participacije u prihodima iznosi manje od 1 odsto, dok u pojedinim domovima zdravlja taj iznos prelazi 10 odsto, što je nerealno velika razlika i kada se uzmu u obzir sve objektivne okolnosti, poput broja osiguranika starijih od 65 godina i sl. Takođe, česte su i primjedbe osiguranika da im je naplaćena veća participacija ili da su po nekom osnovu oslobođeni plaćanja participacije, a u domu zdravlja im je ona ipak naplaćena. Ima i slučajeva naplaćivanja participacije kod pružanja hitne medicinske pomoći, čime se krše prava osiguranika. Primjetno je i da nije ujednačena praksa u svim domovima zdravlja po pitanju oslobađanja participacije po određenim osnovama, iako je to decidno definisano pravilnicima Fonda.

Zbog svega navedenog potrebno je uvesti strožiju kontrolu prikazivanja i naplaćivanja participacije, te trošenja tih sredstava, odnosno uspostaviti više reda u ovu oblast, što i jeste namjera novih ugovora za primarnu zdravstvenu zaštitu. Dakle, cilj nije ''oštetiti'' domove zdravlja već doprinijeti da se sredstva od ličnog učešća osiguranika u troškovima zdravstvene zaštite koriste isključivo za dalje unapređenje kvaliteta i dostupnosti usluga pacijentima.