Fond zdravstvenog osiguranja RS finansira troškove liječenja oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, uključujući lijekove, dijagnostiku, bolničko liječenje, odnosno sve usluge koje spadaju u obavezno zdravstveno osiguranje, a koje koriste oboljeli od ove bolesti.
Kada je riječ o lijekovima, za osam mjeseci ove godine za lijekove koji djeluju na kardiovaskularni sistem propisano je oko 2,5 miliona recepata, a trošak Fonda za ove lijekove u pomenutom periodu iznosi oko 13,7 miliona KM. Ovi lijekovi su već godinama na prvom mjestu kada je riječ o propisivanju lijekova koji se nalaze na Listi lijekova koji se izdaju na recept FZO RS, i u ukupnoj strukturi troškova Fonda za lijekove učestvuju sa oko 30 odsto. Najčešće se ovi lijekovi propisuju za liječenje arterijske hipertenzije, angine pektoris, kardiomiopatije, kod poremećaja srčanog ritma i dr.
Inače, kardiovaskularne bolesti su na prvom mjestu kada je riječ o uzrocima smrti u Republici Srpskoj. Kako bi obezbijedili što kvalitetniju zdravstvenu zaštitu osiguranicima oboljelim od kardiovaskularnih oboljenja, Fond je omogućio liječenje i u ustanovama izvan RS, uglavnom u Srbiji i Federaciji BiH, i to za one usluge koje ne mogu da se rade u našim bolnicama, poput iz oblasti kardiohirurgije i interventne kardiologije. U prvih sedam mjeseci ove godine više od 500 osiguranika je liječeno u ustanovama izvan RS, a troškovi njihovog liječenja su iznosili oko 3,6 miliona KM.
Napominjemo da oboljeli od kardiovaskularnih oboljenja učestvuju u troškovima liječenja, odnosno plaćaju participaciju, kako u slučaju da se liječe izvan RS, tako i za liječenja u našim ustanovama. Međutim, Fond je prošle godine donio odluku po kojoj se za usluge čija je cijena iznad 500 KM plaća participacija u iznosu od 5% cijene usluge, dok je ranije uglavnom iznosila 10% ili više. Takođe, definisano je i da je maksimalni iznos participacije 370 KM po jednoj usluzi iz Cjenovnika Fonda.
Podsjećamo, ove godine Svjetski dan srca (29. septembar) se obilježava pod sloganom „Osnažite svoje srce“, u cilju podizanja svijesti građana o štetnosti pušenja, te značaja povećanja fizičke aktivnosti, konzumiranja hrane sa manje masti i soli, kojima će osnažiti srce i time napraviti dugotrajan povoljan uticaj na zdravlje.
Naime, ljekari savjetuju promjene u ishrani da bi se smanjio rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti. Takođe, savjetuju da je potrebno ograničiti upotrebu unaprijed upakovane hrane koja obično sadrži velike količine šećera, masti i soli, smanjiti unos zaslađenih napitaka, zamijeniti slatkiše svježim voćem, kao zdravstvenom alternativom, jesti pet porcija voća i povrća dnevno, ograničiti unos alkohola i kod kuće pripremati zdrave obroke za školu i posao.
Takođe, prema mišljenju stručnjaka, fizička neaktivnost može značajno doprinijeti nastanku bolesti srca jer može dovesti do prekomjerne težine, doprinijeti nastanku dijabetes melitusa i povišenog krvnog pritiska, pa je zato potrebno dnevno najmanje 30 minuta umjerene aktivnosti. Za srce su naročito dobre šetnja, trčanje, plivanje i vožnja bicikla, a prestanak pušenja je pojedinačna najbolja mjera koja se može preduzeti da se unaprijedi zdravlje srca.