Direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS Darko Tomaš rekao je gostujući u emisiji ''Stav'' Televizije K3 da ima potpuno povjerenje u zdravstveni sistem Republike Srpske i ljude koji u njemu rade. Dodao je da pacijenti često nepotrebno teže ka tome da se liječe izvan granica RS iako potrebnu uslugu mogu dobiti kod nas. On je istakao da se svake godine u zdravstvenim ustanovama RS uvode nove usluge zahvaljujući ulaganju u opremu i edukaciju kadrova, što smanjuje potrebu upućivanja pacijenata na liječenje izvan RS.
''Nekada je van granica Srpske odlazilo i po 20.000 pacijenata godišenje, a sada je taj broj između 5.000 i 6.000 osiguranika. U ukupnim troškovima, troškovi za liječenje izvan RS su ranije činili 11%, a sada je taj procenat 3,7%'', istakao je Tomaš.
Pored uvođenja novih usluga, Tomaš je napomenuo da se konstantno povećavaju i druga prava iz zdravstvenog osiguranja, te da naši osiguranici imaju ista, čak i veća prava u odnosu na mnogo razvijenije zemlje, u kojima su izdvajanja za zdravstvo mnogo veća.
''Svake godine proširujemo liste lijekova. To je moguće prije svega jer uspjevamo da u pregovorima sa dobavljačima snizimo cijene lijekova. Tako su prošle godine snižene cijene za 100 lijekova u prosjeku za 15%, dok smo 2014. godine snizili cijene za 300 lijekova u prosjeku za 14,5%'', rekao je direktor Fonda.
Govoreći o problemima održivog finansiranja zdravstvenog sistema, Tomaš je istakao da je pored nepovoljne strukture osiguranika, neredovne uplate doprinosa i rada na crno, problem i to što se iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja finansira i zdravstvena zaštita neosiguranih, tj. onih kategorija koje imaju pravo na zdravstvenu zaštitu i kada za njih nisu uplaćeni doprinosi, poput za oboljele od malignih bolesti, dijabetesa, trudnica itd. ''U drugim zemljama to nije slučaj, jer se za ove kategorije obezbjeđuju sredstva za zdravstvenu zaštitu iz drugih izvora, a ne iz prihoda Fonda, odnosno doprinosa osiguranika'', dodao je Tomaš, ne dovodeći u pitanje potrebu da za najugroženije uvijek bude obezbjeđena zdravstvena zaštita.
On je istakao da oko 90 % prihoda Fonda čine doprinosi za zaposlene, te da su jedino prihodi od zaposlenih i ino osiguranika veći od njihovih troškova za zdravstvenu zaštitu, dok ostale kategorije imaju veće prosječne troškove nego što su prosječni prihodi za zdravstvo. ''To je najizraženije kod kategorije penzionera, za koje je prosječni mjesečni prihod oko 3 marke, a njihovi prosječni troškovi su 81 KM'', naglasio je direktor FZO RS, dodajući da je prosječni mjesečni prihod po osiguraniku 75 KM, a trošak 81 KM. Tomaš je istakao da je prijedlog Fonda bio, kako se ne bi opteretila privreda, uvođenje dodatnih izvora finansiranja od akzica na proizvode štetne po zdravlje, što je inicirano još prije pet godina, budući da se zdravstveno osiguranje ne može finansirati samo od prihoda od doprinosa.
Kada je riječ o naplati doprinosa, Tomaš je naveo da prošle godine nisu bili uplaćeni doprinosi za oko 37.000 radnika koji su prijavljeni na osiguranje, te za preko 5.000 poljoprivrednika, i da je Fond samo zbog toga ostao uskraćen za oko 80 miliona KM prihoda.
Ipak, on je istakao da su prošle godine za 4% ostvareni veći prihodi od doprinosa u odnosu na 2014. godinu, a da su tome doprinijele i mjere koje je Vlada preduzela posljednjih godina, ali da upkos određenom pomaku još ima prostora za poboljšanje naplate doprinosa. Napomenuo je i da FZO redovno vrši kontrole, te da o svim saznanjima da neki poslodavac nije prijavio radnike na osiguranje ili ne uplaćuje doprinose obavještava nadležne organe, odnosno Poresku upravu i Inspektorat. ''Svake godine unapređujemo saradnju sa nadležnim organima u cilju što bolje naplate doprinosa'', dodao je Tomaš.
Direktor FZO RS je naglasio da je posljednjih godina uvedeno više olakšica kojima se rasteretila privreda, ali da je s druge strane to dodatno opteretilo Fond, poput smanjenja stope doprinosa, uvođenja neoporezivog dijela, te uvođenja da Fond nadoknađuje platu za bolovanja duža od 30 dana. ''Kada je pomjerena granica za koji period poslodavac refundira platu, a za koji Fond, troškovi Fonda za refundaciju bolovanja su povećani za 4-5 miliona, što znači da je taj iznos ostao poslodavcima'', kazao je Tomaš, ističući da u zemljama regiona poslodavci nadoknađuju platu za duži period bolovanja nego što je to u RS.
Govoreći o radu zdravstvenih ustanova, direktor Fonda je naveo da smatra da ima prostora za dodatnu racionalizaciju. Naročito je naglasio da je potrebno razdvojiti rad od nerada, te da nije logično da dva ljekara u jednoj ustanovi uradi više posla od 20 ljekara u drugoj. ''Treba naći načina da se rad nagradi i adekvatno plati, a neradnicima se treba 'zahvaliti' '', istakao je Tomaš.
U emisiji Tomaš je ukazao i na značaj zdravstvenog osiguranja, navodeći da pacijenti iz svog džepa ne bi mogli da plate liječenja i terapije koje godišnje znaju da koštaju i po pola miliona KM, a koja finansira FZO. ''Građani imaju mišljenje, koje je ostalo iz nekog ranijeg perioda, da je zdravstvo besplatno. Kada plate 70 KM participacije za bolničko liječenje pitaju se zbog čega moraju da plaćaju kada su osigurani, a i ne znaju da je to njihovo liječenje koštalo npr. 2000 maraka. Zbog toga ćemo raditi na tome da pacijeti kada izađu iz zdravstvene ustanove dobiju račun iz kojeg je vidljivo koliko je zapravo koštala usluga koja im je pružena, a koju plaća Fond'', rekao je Tomaš.
Kompletna emisija ''Stav'' koja je emitovana 24. marta dostupna je na linku: